Dabrovi i podolci

Za Dan planete Zemlje, 22. april, u Specijalni rezerat prirode, Zasavicu kod Sremske Mitrovice, pušteno je 30 dabrova, poklon bavarskih ekologa. U tom međurečju, između Save i Drine, staništa dabra zabeležio je 1877. godine čuveni prirodnjak Brem, a potom naši biolozi istraživači do kraja 19. veka, kada je ova dragocena vrsta, zbog kvalitetnog mesa i skupocenog krzna, istrebljena sa ovih prostora kao uostalom i u celoj Evropi. Upravnik rezervata Zasavica, Slobodan Simić, izjavio je za Radio Valjevo da su dabrovi pušteni u veliki pašnjak, koji stolećima nije pretvaran u oranicu, a koji se, po legendi, naziva Valjevac zbog brojnih ustanika iz Valjevskog kraja koji su se tu podavili, u bici sa Turcima kod Dublja.

A kada je reč o dabrovima još jedno podsećanje: pre dvadesetak godina Predrag Petrović, biolog iz Paštrića, je sa sada pokojnim novinarom Danilom Ružićem, u tadašnjoj jugoslovenskoj štampi, predlagao da se u Srbiji obnove staništa ove dragocene i jedinstvene vrste, koja je u srednjem veku i na ovim prostorima imala značaj monete.

Ima još jedna veza ljudi ovog kraja sa tim lepim i očuvanim predelom između Drine i Save. Mioničani su, zahvaljujući angažovanju ekologa Petrovića iz Paštrića i predsednika Skupštine opštine Miroslava Ćiše Trifunovića, rezervatu Zasavica pre nekoliko godina poklonili par podolskog govečeta iz Ribničkog stada, koji je takođe pušten u pašnjak Valjevac. Ova vrsta, od koje je dobijeno čuveno Kolubarsko goveče, sredinom prošlog veka trajno nestaje sa ovih prostora, a zahvaljujući ekolozima čuva se u posebnim rezervatima kao što su Ribnica, Zasavica i nekoliko salaša u Vojvodini.